Promicanje važnosti profesionalnih međuljudskih odnosa

20/03/2019 | Novosti | Stručni skupovi | 400 | |

Društvo za socijalnu podršku 19.3.2019. obilježilo je Svjetski dan socijalnog rada povodom čega je održan okrugli stol pod nazivom Promicanje važnosti profesionalnih međuljudskih odnosa. Glavni cilj ovogodišnjeg okruglog stola bio je okupiti sve relevantne dionike u zajednici i promicati važnosti profesionalnih ljudskih odnosa.

Okrugli stol otvorila je Doc.dr.sc. Petrana Brečić, dr.med., spec. psihijatrije, v.d. ravnatelja ispred domaćina Klinike za psihijatriju Vrapče te je istaknula važnost i ulogu Klinike za psihijatriju u liječenju, ali i u edukaciji stručnih kadrova. S ponosom je navela 12 socijalnih radnika kao ravnopravnih i važećih članova tima. Nakon pozdrava v.d. ravnatelja Klinike, pozdravni govor imala je i ravnateljica CZSS-a Tatjana Brozić Perić, dipl.jur. koja je naglasila potrebu za osnaživanjem stručnih kadrova, ali i važnost razvijanja međusektorske suradnje s relevantnim institucijama u zajednici.

 

U okviru okruglog stola prvo predavanje održao je Ivan Ćelić, dr. med., spec. psihijatrije, iz Klinike za psihijatriju Vrapče s predavanjem Promicanje važnosti ljudskih odnosa za zdravlje pojedinca. U svome predavanju veliku važnost pridodao je ulozi socijalnih radnika u timskom pristupu skrbi mentalnom zdravlju pacijenata bez kojih je nezamislivo planirati terapijski cilj. Također, naveo je da se socijalni radnici u profesiji suočavaju s nevjerojatnom količinom stresa te da najnoviji pokazatelji nisu ohrabrujući. Već naprotiv, novi pokazatelji govore da će se razina stresa samo povećati. U skladu s time vrlo je važno voditi brigu, ne samo o korisnicima, nego i o radnicima koji se bave s ljudima.

 

Nadalje, mr.sc. Ruža Zelić, dipl. soc. radnik, iz Centra za socijalnu skrb Zagreb – Podružnica Susedgrad, nastavila je sa svojim predavanjem Vrijednost multidisciplinarne suradnje različitih profesija u skrbi prema korisnicima. Kroz izlaganje naglasila je važnost Centra za socijalnu skrb u kojem se obavljaju odgovorni poslovi i donose izuzetno važne odluke za najranjivije skupine građana. Osim toga, istaknula je iznimnu vrijednost timskog rada u organizaciji, zato što odluke koje se donose u organizaciji ovise o međusobnim odnosima u organizaciji. Prema tomu, da bi timski rad bio uspješan mora se svakodnevno raditi na poboljšanju profesionalnih odnosa, navodi Ruža Zelić.

 

Zatim, Katarina Radat, dipl. soc. radnik, iz Društva za socijalnu podršku u svome izlaganju Položaj profesije socijalnog rada u našem društvu osvrnula se na položaj profesije socijalnih radnika. Naglasila je da unatoč tomu što je profesija socijalnog radnika zastupljena u gotovo svim relevantnim društvenim resursima, i dalje nije dovoljno zastupljena u javnosti. Nadalje, veliku važnost pridodala je ozbiljnosti rada socijalnog radnika te navela nekolicinu primjera na koje sve načine socijalni radnici pomažu zajednici. Prikazala je prezentaciju koja je nastala u suradnji sa studenticama Komunikologije, Katoličkog sveučilišta kroz fotografije koje je fotografirala Sara Drobec i izjave korisnika o socijalnim radnicima koje je prikupila i stavila u prezentaciju Dora Dragičević.

 

Predstavljajući djelovanje i rad Probacijske službe u RH Goran Brkić, dipl. soc. radnik, iz Ministarstva pravosuđa u svome izlaganju Važnost međusektorske suradnje u resocijalizaciji i reintegraciji osuđenika ističe kako su upravo socijalni radnici najzastupljenije profesija u Probacijskim službama. Ipak, da bi bila moguća potpuna resocijalizacija i reintegracija osuđenika, osobito je bitna suradnja sa svim dionicima u zajednici. Pridodao je da je vrlo važno ojačati statuse probacijskih službenika kroz naknadu za rad, službene značke, ali i kroz kontinuiranu edukaciju, psihosocijalnu podršku i razvoj supervizije kao sastavnog procesa rada.

 

Domagoj Kronstein, dipl. soc. radnik, iz Doma za starije osobe Trnje u svome izlaganju Suradnja pružatelja socijalnih usluga s drugim institucijama naveo je značajnost etičkog kodeksa koji upućuje sam rad profesije socijalnog rada. Naglasio je kako je razvijenost socijalnih usluga u zajednici jedan od ključnih pokazatelja društvenog razvoja koja govori o kvaliteti građana u cjelini, posebno najranjivijih skupina. Posebno je istaknuo sposobnosti profesije koja osigurava dugoročno blagostanje svih članova zajednice vodeći brigu o različitostima i potrebama svih dionika zajednice.

 

Jelena Grabovac, dipl. soc. radnik, iz Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj u svome izlaganju Djeca u sustavu socijalne skrbi i njihovi međusobni odnosi naglasila je važnost pružanja kvalitetne podrške djeci i mladima kako bi postali samostalni, neovisni i aktivni članovi društva. Smatra da se skrbi o djeci mora pristupiti multidisciplinarno te uključiti u suradnju CZSS, specijaliste mentalnog zdravlja, predstavnike civilnog društva kao i stručnjake iz različitih područja. Naposljetku istaknula je kako je prvenstveni cilj osvijestiti djecu i mlade da je pomoć u svakome trenutku dostupna i da moraju znati da nisu sami.

 

Ivana Šešo, dipl. defektolog, iz Centra za socijalnu skrb Zagreb – Obiteljski centar, u svome izlaganju Uloga Obiteljskog centra u razvijanju međuljudskih odnosa izričito je naglasila kako su dobri međusobni odnosi zapravo temelj za dobro mentalno zdravlje. Međuljudski odnosi izrazito su bitni  za mentalno zdravlje kako korisnika tako i samih pomagača.  Savjetovatelji moraju sami imati svoje dobre povezujuće odnose, zbog toga što su savjetovatelji zapravo prvi kvalitetan odnos za neke od korisnika, pridodaje Šeso.

 

Kroz Muzej Psihijatrijske Bolnice Vrapče koji je otvoren je 1954. godine proveli su nas Jelena Klinčić i Dušan Bojić. Eksponati koji čine njegov današnji sadržaj, sakupljani su tijekom ranijih godina. Današnji fundus Muzeja čini nekoliko zbirki radova bolesnika, koje su nastale u okviru radne terapije. Fundus se dijeli na dva dijela: Pisani dio – povijest i razvoj Psihijatrijske bolnice Vrapče kroz publikacije o Bolnici, godišnje izvještaje, povijesti bolesti bolesnika čiji se radovi nalaze u samom Muzeju, Likovni dio – likovno stvaralaštvo bolesnika, slikarstvo, crteži i grafike, keramika.  U sadržaj Muzeja mogli bismo uvrstiti i nekoliko starih medicinskih aparata – prvi EEG aparat, EKT aparat te svakako Zbirku laboratorijskog posuđa koja sadržajno pripada uz Biokemijsko-hematološki laboratorij Bolnice, a nalazi se u njegovom prostoru.

© 2009 – 2019. Društvo za socijalnu podršku. Sva prava pridržana.