Održani okrugli stolovi prevencije ovisnosti

10/12/2021 Objave za medije | 83 | | | | |

Društvo za socijalnu podršku je povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti 15.11-15.12, organiziralo dva virtualna okrugla stola na kojima se raspravljalo o problematici ovisnosti, posebno ističući problem ovisnosti mladih. Rasprava je uključivala prikaz trenutnog stanja zlouporabe sredstava ovisnosti na području grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije, problem trenda rasta ovisnosti, rizike korištenja modernih tehnologija te potrebu usavršavanja stručnjaka na području prevencije i tretmana ovisnosti. Okrugli stolovi obuhvatili su stručnjake iz sustava obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva i lokalne samouprave.

Okrugli stolovi održani su 08. i 09.12.2021. godine za dvije različite regije u Republici Hrvatskoj pod nazivom:

  • Grad Zagreb, Zagrebačka županija, 08.12.2021. u 13:00 sati – Prevencija i tretman zloupotrebe opojnih sredstava
  • Zabok, Krapinsko-zagorska županija, 09.12.2021. u 13:00 sati – Smjernice prevencije i tretmana zlupotrebe sredstava ovisnosti

Cilj virtualnih okruglih stolova bio je osvijestiti rizike korištenja modernih tehnologija, potencijalnog stvaranja ali i povećanja ovisnosti, te ukazati na potrebu usavršavanja stručnjaka na područjima prevencije ovisnosti.

Predavanja na okruglim stolovima održali su stručnjaci iz područja zdravstva, socijalne skrbi, civilnog društva, ministarstva te lokalne samouprave koji su putem svojih izlaganja i rasprave iznijeli relevantne zaključke na temu, a samim time su educirali i obogatili znanjem brojne prisutne sudionike.

 

 

PREDSTAVLJANJE PROJEKTA I SPECIFIČNA OVISNIČKA PONAŠANJA ZA VRIJEME LOCKDOWNA

 

Okrugli stol otvorila je predsjednica Društva za socijalnu podršku Katarina Radat, koja je ujedno bila i moderatorica stručnog skupa, održavši pozdravni uvodni govor nakon kojeg je predstavila projekt Hvala, ne! U sklopu uvodnog izlaganja osvrnula se i na problematiku ovisnosti u vrijeme pandemije. Istaknula je pojavnost specifičnih ovisničkih ponašanja za vrijeme lockdowna, porast prodaje alkoholnih pića, porast broja nasilja u obitelji uzrokovanog konzumacijom alkohola te prevladavanje prevalencije opasnog pijenja kod mladih osoba. Naglasila je potrebu postojanja posebnih edukativnih i informativnih programa u okviru škola, sveučilišta i fakulteta koji bi se bavili prevencijom ovisnosti s obzirom na to da su mladi sve rizičnija populacija.

 

 

ANALIZA URINARNIH BIOMARKERA I PREDOZIRANJE

 

O analizi otpadnih voda u gradu Zagrebu govorila je Ivana Portolan Paić, dr.med., zamjenica pročelnika gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba i koordinatorica za provedbu aktivnosti Rezolucije Europske mreže gradova bez droga. U svom izlaganju objasnila je proces analize urinarnih biomarkera u otpadnim vodama sukladno kojima je moguće pratiti trendove uporabe opojnih sredstava, točnije uporabu i vrste droga. Istaknula je kako je prisutan izraziti porast uporabe heriona. U razdoblju od 2009. – 2019. godine potražnja, a time i uporaba, kokaina porasla je za 5 puta, amfetamina za čak 50 puta, dok je kanabis porastao za 6,8 puta. Naglašava kako je redoviti monitoring urinarnih biomarkera u otpadnim vodama nezamjenjiv izvor informacija te da je on važan element u donošenju i provedbi smjernica prevencije. U sklopu svog izlaganja predstavila je i brošuru „Predoziranje drogama – kako prepoznati i reagirati.“

 

 

ULOGA MOTIVACIJE U PROMJENI OVISNIČKOG PONAŠANJA

 

O ulozi motivacije u procesu liječenja govorila je izv.prof.dr.sc. Marijana Majdak ispred Studijskog centra socijalnog rada. U svom izlaganju predstavila je istraživanje provedeno s pacijentima Klinike za psihijatriju Vrapče te zajednice Cenacolo. Istaknula je kako je hrvatski model tretmana ovisnika o opijatima integrativan. Svaka institucija koja pruža tretman liječenja u svoj rad bi trebala uključiti pristup usmjeren korisniku, individualiziranost, osnaživanje, isticanje prednosti korisnika. Objašnjava kako se spremnost za promjenom može opisati kao motivacijsko stanje osobe ovisne o sredstvima ovisnosti te da svaki pojedinac prolazi kroz kotač promjena.

 

 

ULOGA I VAŽNOST NEVLADINIH UDRUGA I PROBACIJE U PREVENCIJI I TRETMANU OVISNOSTI

 

Ispred Ministarstva uprave i pravosuđa, Uprave za zatvorski sustav i probaciju govorila je Petra Belec. Istaknula je kako se ovisnici koji se uključuju u probaciju prepoznaju putem presude, rješenja o uvjetnom otpustu ili putem sustavne procjene. Podatak iz studenog 2021. godine pokazuje kako je u radu probacijskih službenika bio prisutan 801 predmet, od čega je na mjeru od obveznog liječenja ovisnosti bilo upućeno njih 104 što čini ukupno 13%. Probacija kroz motiviranje, osvještavanje posljedica zlouporabe, savjetovanje, učenje novim obrascima ponašanja djeluje kao podrška i kontrola osobama na putu ka životnoj promjeni.

 

O radu civilnog društva u području prevencije ovisnosti govorila je Iva Jovović ispred udruge LET. Naglasila je kako je u prevenciji ovisnosti u zajednici ključno planiranje koje se sastoji od identifikacije problema, identifikacije postojećih resursa, razvoj kratkoročnih i dugoročnih ciljeva te evaluacija. Pri samoj detekciji problema najprije je potrebno razmotriti rizične i zaštitne faktore pojedinca i njegove okoline kako bi se postigao uvid u potrebne promjene. Ističe kako su udruge ključan čimbenik u borbi protiv ovisnosti jer imaju bolji uvid u potrebe i stanje lokalne zajednice te na taj način mogu lakše motivirati sudionike za priključivanje preventivnim programima.

 

 

PROBLEM ALKOHOLIZMA KOD MLADIH

Ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije govorio je Svetislav Joka. Istaknuo je kako je trend konzumacije alkohola u populaciji mladih u stalnom porastu. Tako djevojčice danas piju čak deset puta češće no u prošlom desetljeću, a dječaci dvaput više nego prije deset godina. Obrazac pijenja kod mladih razvija se prvenstveno u skupinama vršnjaka. U pozadini eksperimentiranja mladih s alkoholom često je kompleksna obiteljska anamneza-nasilje u obitelji, alkoholizam roditelja. Ulazak u svijet pijenja alkohola u Hrvatskoj je kod dječaka na razini trinaest godišnjaka, a kod djevojaka na razini četrnaest godišnjakinja.

© 2009 – 2022. Društvo za socijalnu podršku. Sva prava pridržana.