09.12.2015 @Stenjevec – Održan okrugli stol Alkoholizam i roditeljstvo

Povodom Mjeseca borbe protiv alkoholizma (od 15. studenog do 15. prosinca), dana 09. prosinca 2015. s početkom u 17,30 sati u prostorima MO Stenjevec jug, u organizaciji Društva za socijalnu podršku, KLA Stenjevec i KLA Susedgrad, održano je predavanje na temu ”Alkoholizam i roditeljstvo”.

Predavači su bile Slavica Blažeka Kokorić, izv.prof.dr.sc. i Vanja Tolić, mag.soc.rada, a sudionici predavanja članovi klubova liječenih alkoholičara, stručnjaci iz sustava socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja, studenti socijalnog rada te učenici Gimnazije Lucijan Vranjanin.

Tema: “Odrastanje u obitelji s problemom alkoholizma”, Slavica Blažeka Kokorić, izv.prof.dr.sc.

Izv.prof.dr.sc. Slavica Blažeka Kokorić održala je predavanje pod nazivom “Odrastanje u obitelji s problemom alkoholizma” u okviru kojega je istaknula da je alkohol uzročnik raznih problema u obitelji te je prikazala nekoliko tipičnih uloga koje se razvijaju kod djece alkoholičara. Naglasila je važnost ranog detektiranja alkoholizma, jer se upravo u ranim fazama najlakše liječi alkoholizam, a posljedice se najdjelotvornije saniraju i obitelj rehabilitira. Do problema dolazi, kao što i iskustvo pokazuje, kada se problem alkoholizma u obitelji dugo vremena zanemaruje i negira bilo zbog straha od reakcije okoline, od nekakve vrste socijalne izolacije, ili od straha gubitka posla, prijatelja, osjećaja srama i nelagode. Samim time i obitelj alkoholičara često negira i skriva probleme. Dijete time razvija ogromni i iskrivljeni osjećaj odanosti prema članovima obitelji. Ono često na sebe preuzima ulogu odgovorne osobe koja pruža podršku trijeznom roditelju te braći i sestrama. Za samo dijete to je ogroman teret, jer na sebe preuzima skrb za funkcioniranje obitelji kojem dijete nije dovoljno razvojno doraslo. Istaknula je da se u obiteljima alkoholičara često događa problem zanemarivanja djece te se djeca često osjećaju nevidljivima. U alkoholizmu obitelji, djeca najčešće uzimaju sljedeće uloge u obitelji: dijete kao žrtveno janje i dijete kao obiteljski junak. Kod djece se razvijaju dugoročne posljedice odrastanja u obitelji s problemom alkoholizma. Jedna od posljedica je i razvoj ovisnosti uslijed učenja na roditeljskom modelu, odnosno međugeneracijski prijenos ovisnosti. Sa svime time, obitelji i djeca bi se puno lakše nosila kada bi bila veća dostupnost usluga savjetovanja i edukacije za roditelje i supružnike ovisnika, kada bi se javnost i okolina više osvještavala i senzibilizirala kroz edukaciju te kada bi se razvili dodatni resursi u zajednici za prevenciju i liječenje ovisnosti.

Tema: “Alkoholizam i roditeljstvo”, Vanja Tolić, mag.soc.rada

Mag.soc.rada Vanja Tolić održala je predavanje pod nazivom “Alkoholizam i roditeljstvo” koje se temeljilo na rezultatima istraživanja koje je provedeno početkom ove godine među članovima klubova liječenih alkoholičara. Cilj istraživanja je bio stjecanje uvida u percepciju roditelja liječenih od alkoholizma o njihovom roditeljstvu tijekom trajanja njihove ovisnosti te tijekom resocijalizacije. Budući da je alkoholizam obiteljski problem, ono ima izrazit učinak na djecu i na roditeljstvo. Problem alkoholizma roditelja ima učinak na djecu koji varira ovisno o njihovoj dobi i razvojnoj fazi, a ono može biti agresivnost, delikventno ponašanje, zatvaranje u sebe, perfekcionizam, suicidalne misli, zatvaranje u sebe, veći rizik od ranog uzimanja alkohola.

Za vrijeme trajanja ovisnosti roditeljstvo karakterizira: isključenost roditelja iz obiteljskog života kroz izbivanje roditelja (oca) iz kuće, ne sudjelovanje u odgoju, izbjegavanje obveze te prebacivanje odgoja djeteta na suprugu odnosno majku. Samim time prisutan je nedostatak očinske ljubavi. Što se tiče neadekvatnih roditeljskih postupaka, prisutan je permisivan odgoj u kojem je roditelj previše popustljiv prema djetetu. Roditelj vlastite potrebe (alkohol na prvom mjestu) stavlja ispred dječjih potreba čime iskazuje nebrigu roditelja. Prisutno je također i potkupljivanje djeteta te verbalno i fizičko nasilje. Komunikacija je narušena, a komunikacijske vještine su loše. Prisutan je nedostatak komunikacije i volje za komunikacijom od strane roditelja te izbjegavanje komunikacije od strane roditelja i djeteta. Roditelj je nedosljedan u odgoju te ne izvršava obećanja koja su dana djetetu. Alkohol je prioritet u financijskim izdacima pri čemu otac novac troši na alkohol čime se uskraćuju osnovne djetetove potrebe. Roditelji se ne doživljavaju ozbiljno u svojoj roditeljskoj ulozi čime je narušen autoritet roditelja i prisutno je ignoriranje roditelja od strane djece. Karakteristike primjerenog ponašanja roditelja su nenasilno ponašanje, briga o djetetu te podmirivanje materijalnih potreba djeteta.

Roditelji smatraju kako je tijekom resocijalizacije prisutna veća bliskost roditelja i djece. Ispitanici su posebno naglasili da im je u fazi resocijalizacije dijete ponovno povjereno na brigu i čuvanje čime je iskazano povjerenje od supruge te s druge strane dolazi do mijenjanja odnosa djeteta prema ocu što se iskazuje pitanjem za mišljenje i savjet od strane djeteta, te je prisutna jača privrženost djece ocu. Tijekom apstinencije ozbiljnije se doživljava roditeljska figura – roditelj je dosljedniji u odgoju djece, postoji veći autoritet roditelja te je veća važnost roditeljevog mišljenja. Roditelj izvršava roditeljske obveze i odgovornosti na kvalitetniji način te su prisutne nove obveze i odgovornosti iz čega proizlazi zadovoljstvo u izvršavanju obveza. Roditelj provodi više zajedničkog konstruktivnog vremena s djecom. U fazi resocijalizacije, dijete je prioritet te je prisutno osluškivanje djetetovih potreba i želja. Komunikacija je kvalitetnija i češća iz čega proizlazi zadovoljstvo. Prisutna je također i distanca, odnosno ljutnja, nepovjerenje i oprez djeteta prema roditelju te distanca roditelja prema djetetu.

Jedan od zaključaka ovog predavanja, budući da je alkoholizam obiteljski problem te da su prisutni učinci na roditeljstvo i djecu, je potreba razvijanja i postojanja specijaliziranih klubova ili centara koji se bave problematikom obitelji ovisnika i njihovom djecom kako bi se radilo na roditeljskim vještinama i ponašanjima te se pružila stručna podrška djeci. Rana intervencija i preveniranje problema kod djece uz suradnju predškolskih ustanova, škola, zdravstvenih institucija te centara za socijalnu skrb preduvjeti su za kvalitetnu prevenciju posljedica alkoholizma kod djece.

Interaktivni rad u malim grupama

Uz teorijski dio, na samom kraju predavanja bio je prisutan i praktični dio. Pod vodstvom izv.prof.dr.sc. Slavice Blažeka Kokorić odrađen je interaktivni rad sudionika kroz dramsku metodu i tehniku (scensku improvizaciju) pod nazivom ”zajednička skulptura ili žive slike” u okviru koje su svi sudionici aktivno sudjelovali kroz rad u malim grupama te je svaka grupa kroz skulpturu tijelima prikazala jednu od situacija u kojima se djeca roditelja alkoholičara za vrijeme alkoholizma nađu (zadatak svake grupe bio je odrediti temu te osmisliti kako tjelesno izraziti zadani pojam, primjerice kako tjelesno prikazati pojam fizičkog nasilja).

Završit ćemo kineskom narodnom poslovicom: ”Najprije čovjek počne uzimati piće, zatim piće traži piće, a onda piće uzima čovjeka”.

Autorice članka:
Studentice Studijskog centra socijalnog rada – Ana Bolfek i Magdalena Juranović

Okrugli stol se održao u okviru projekta: Hvala, ne! Ovisnosti o alkoholu, drogi, internetu, kocki i klađenju, koji su financijski potpomogli: Ministarstvo zdravlja i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport.