09.07.2014 @Rijeka – Konferencija Modeli suradnje i razvoja civilnog društva

Udruga za razvoj civilnog društva „Smart“ (dalje: Smart) organizirala je konferenciju pod nazivom „Modeli suradnje i razvoja organizacija civilnog društva“, koja se održala u Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci – StepRi dana 9. srpnja 2014. godine. Konferencija je okupila predstavnike brojnih udruga, zadruga i drugih organizacija civilnog društva, lokalnih vlasti te vladinih organizacija i ureda, a sudjelovala je i predstavnica Društva za socijalnu podršku.

Konferenciju je svečano otvorio Neven Šantić, predsjednik Upravnog odbora Udruge „Smart“, koji je izrazio zadovoljstvo organizacijom konferencije i okupljenim brojem sudionika. Ukratko je izložio i objasnio kontekst nastanka Udruge. Bilo je to krajem 1990-ih kada je okruženje za udruživanje bilo uglavnom neprijateljsko te je za upuštanje u osnivanje udruge trebalo podosta hrabrosti. U današnjim vremenima krize, Smart se uspješno nosi s mnogobrojnim izazovima i iznalazi nove smjerove razvoja. Nakon toga, skupu se obratio Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke, koji je s par riječi pohvalio i podržao rad Udruge Smart.

Konferencija je tematski bila podijeljena u četiri dijela. U svakom od njih obrađene su aktualne teme koje se odnose na zakonodavni, strateški i financijski okvir za rad organizacija civilnog društva (dalje: OCD), sustav podrške razvoju civilnog društva kroz Regionalne mreže potpore i Centre znanja, Društvene centre kao nove modele suradnje između udruga i međusektorske suradnje te Zadruge kao nove pokretače razvoja civilnog društva.

 Vezano uz aktualne zakonodavne okvire, Vesna Lendić Kasalo, zamjenica ravnatelja Ureda za udruge Vlade RH, detaljno je predstavila promjene koje donosi novi Zakon o udrugama koji bi na snagu trebao stupiti 1. listopada 2014. godine. Do kraja godine potrebno je donijeti i nove podzakonske akte, odnosno Pravilnik o registru udruga te Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima za financiranje udruga iz javnih izvora, a prije ljetne saborske pauze trebao bi biti usvojen i Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Mijenjat će se, najavila je, i Zakon o zakladama, a i društveno će poduzetništvo biti uređeno strategijom koja je u poodmakloj fazi i čiji bi konačni tekst uskoro trebao ići prema Vladi i Saboru.

Što se samog Zakona o udrugama tiče, jasno će njime biti definirana činjenica da se udruge mogu baviti gospodarskom djelatnošću kako bi financirale izvođenje svojih ciljeva, kao i mogućnost da se bave društvenim poduzetništvom. Nadalje, Lendić Kasalo je istaknula da je u Hrvatskoj registrirano čak 52 tisuće udruga, ali je stvarno aktivnih mnogo manje, te da se od novog zakona očekuje da vrati povjerenje građana u udruge i poveća njihovu transparentnost. Udruge će svoje statute trebati uskladiti sa Zakonom u roku od jedne godine od njegova usvajanja, a jedna od novina je i da će trebati imenovati likvidatore. Ako ne usklade statut sa zakonom do roka (1. 10. 2015.), registracijsko tijelo može samo pokrenuti postupak likvidacije udruge. Time bi se u velikoj mjeri trebale eliminirati i neaktivne udruge. Isto tako, novi registar udruga će se još više otvoriti javnosti na način da će se u njemu moći pročitati i statut svake od udruga, ime ovlaštene osobe i izvješće o financijskom poslovanju. Najavljene su i porezne olakšice za udruge koje se bave općim dobrom. Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva je govorila o ulozi Nacionalne zaklade i financijskoj podršci koju ona pruža. Istaknula je da smo do sada gradili atomizirano civilno društvo i sustav tzv. projektikacije u kojem se financiraju samo projekti. U tom smislu potrebno je osmisliti drugačiji model financiranja koji bi trebao biti usmjeren na zajedničko djelovanje, zajedničko planiranje i sudjelovanje u provedbi i praćenju. Potrebno je uključiti i same udruge da planiraju što treba financirati. Marko Ercegović, iz Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, govorio je o suradnji između gradova i organizacija civilnog društva preko Udruge gradova, kojoj je dosad pristupilo 120 od sveukupno 128 hrvatskih gradova. Osvrnuo se na neke od problema za rad OCD-a vezano uz pitanje decentralizacije i zakonodavnog okvira te je istaknuo važnost društvenog poduzetništva i dobre (socijalne) ekonomije.

Drugi panel bio je vezan uz sustav podrške razvoju civilnog društva putem Regionalne mreže potpore i Centre znanja. Marija Boltek, voditeljica Razvojnog ureda Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, govorila je o Regionalnim mrežama potpore kojih u Hrvatskoj postoji pet: (1) MRRAK (Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Istarska i Karlovačka županija), (2) STEP (Dalmacija), (3) ŠALTER (Slavonija), (4) E-MISIJA (Zagreb i dio središnje Hrvatske) te (5) JAKO (Međimurje, Podravina i Zagorje). Regionalne mreže potpore dijele informacije kako se prijaviti i pripremiti za natječaj, organiziraju razne aktivnosti (radionice, tribine). Boltek je istaknula da prije jako velik broj udruga uopće nije zadovoljavao osnovne tehničke uvjete, dok ih je danas takvih jako malo. Mreže su odigrale veliku ulogu i informirale udruge.

Sljedeći panel bio ne posvećen Društvenim centrima kao novim modelima suradnje između udruga i međusektorske suradnje. Za kraj konferencije ostavljene su zadruge koje nedvojbeno postaju novi pokretači razvoja civilnog društva.

Zaključno, za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj potrebne su još uvijek sustavne promjene, a neki od problema jesu: ne postojanje tradicije, brze promjene trendova, još uvijek niska razina građanskog aktivizma, neiskorišten potencijaln volontoranja (komunikacija i edukacija građana), nedovoljno specifičnih znanja (kako bi mogli argumentirano braniti prioritete), nedovoljno razvijeni mehanizmi podrške na lokalnoj razini te nedostatak koordinacije nacionalne i lokalne razine u postavljanju komplementarnog sustava podrške OCD-ima.