27.03.2014 Zagreb – Pravo osoba s invaliditetom

Svoje opredjeljenje za puno ostvarivanje svih temeljenih ljudskih prava osoba s invaliditetom RH je potvrdila i potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda u ožujku 2007. godine, koju je potom ratificirao Hrvatski sabor 1. lipnja 2007. godine. Ustav RH izravno jamči posebnu skrb države u zaštiti osoba s invaliditetom i njihovu uključivanju u društveni život.   Člankom 19. UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom propisano je da svaka osoba s invaliditetom ima jednako pravo na život u zajednici, a obzirom da ju je Republika Hrvatska ratificirala, Konvencija je obvezujuća za RH.   Konvencija i Akcijski plan Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi 2006.-2015. bili su temelj donošenja Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine koju je Vlada Republike Hrvatske donijela 5. lipnja 2007. godine.   Strateški plan Ministarstva socijalne politike i mladih za razdoblje od 2013. – 2015. godine kao jedan od glavnih općih ciljeva navodi poboljšanje kvalitete života socijalno osjetljivih skupina među kojima su i osobe s invaliditetom, te je u skladu s tim definiran poseban cilj kao povećanje kvalitete života osoba s invaliditetom kroz koordinaciju, praćenje, vrednovanje i unapređivanje provedbe mjera Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine.   Broj osoba s invaliditetom u RH (podaci Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo) na dan 17. siječnja 2013. godine registrirano je 520.437 osoba – 12% ukupnog stanovništva.   Od tog broja u domovima kojima je osnivač RH je smješteno 4 802 osobe s invaliditetom (497 djece i mladih koji se školuju po posebnom ili prilagođenom programu).   U Republici Hrvatskoj trenutno postoje 54 doma i pravnih osoba koji pružaju usluge smještaja za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom (tjelesnim, intelektualnim i osjetilnim oštećenjima) te 31 dom i pravne osobe koji pružaju usluge smještaja za psihički bolesne odrasle osobe.   Razvijanje izvaninstitucionalnih usluga u domovima odnosno pružanje usluga u zajednici (domovi kojima je osnivač RH pružaju 1 635 usluga poludnevnog ili cjelodnevnog boravka, 413 usluga pomoći i njege u kući, 218 usluga integracije, 124 usluga patronaže, 54 usluga rane intervencije).  

Donošenjem „Plana deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba u Republici Hrvatskoj 2011.-2016. (2018.)“ intenziviran je reformski proces transformacije i deinstitucionalizacije te su postavljeni temelji za planiranje djelatnosti socijalne skrbi.   Svrha je smanjiti ulazak osoba  s invaliditetom u institucije i povećati njihov izlazak iz institucija u nove oblike skrbi, posebno stimulirajući obiteljsku reintegraciju, a što bi trebalo biti usklađeno s prioritetima razvoja mreže usluga na lokalnoj razini vodeći pritom računa o regionalnoj ravnomjernosti.   Ministarstvo socijalne politike i mladih 17. svibnja 2013. godine potpisalo je s Institutom Otvoreno društvo ugovor o financiranju projekta “Transformacija i deinstitucionalizacija Centra za rehabilitaciju Stančić i Centra za rehabilitaciju Zagreb” vrijedan 3,5 milijuna američkih dolara.   Vodeći računa o činjenici postojanja dvosmjernog odnosa između invalidnosti i siromaštva, sustav socijalne skrbi u RH, u dijelu koji se odnosi na osobe s invaliditetom, uređen je tako da ove osobe, radi prevladavanja teškoća, mogu ostvariti neko od prava na novčanu pomoć (socijalne pomoći) ili pravo na određene usluge (socijalna skrb).   Za ostvarivanje prava u sustavu socijalne skrbi u prvom stupnju nadležni su centri za socijalnu skrb prema mjestu stanovanja korisnika. Osnovni zakon kojim su utvrđena prava u socijalnoj skrbi je Zakon o socijalnoj skrbi (NN br. 33/12.). Temeljem ovog propisa svaki građanin RH može po propisanim uvjetima ostvariti prava iz socijalne skrbi.   Ističemo neke od prava i usluga u sustavu socijalne skrbi čija je svrha osiguranje različitih vrsta potpora koje im omogućuju ostanak u njihovoj domicilnoj sredini i svojoj obitelji :

• status roditelja njegovatelja
• osobna invalidnina
• doplatak za pomoć i njegu
• usluga pomoći i njege u kući
• usluga stručne pomoći u obitelji (patronaža)
• usluga rane intervencije
• usluga pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija)
• usluga boravka
• usluga stručne potpore u obavljanju poslova i zapošljavanju.

Nadalje, u partnerstvu s udrugama osoba s invaliditetom, provodi se projekt osiguravanja usluge osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta ( 631 osobni asistent, 52 tumača znakovnog jezika, 16 videćih pratitelja).   Smještaj u dom ili udomiteljsku obitelj, tj. izdvajanje osobe iz njene domicilne sredine, zadnji je izbor načina na koji danas možemo osigurati potrebnu skrb osobi s invaliditetom.