Programi

Psihosocijalna potpora starijim osobama

Projekt Psihosocijalna potpora starijim osobama na prevenciji i unapređenju mentalnog zdravlja promovira aktivan pristup životu u starijoj životnoj dobi kroz provedbu eduacijsko-kreativnih radionica te na taj način značajno doprinosi poboljšanju kvalitete življenja i socijalnoj uključenosti starijih osoba u život zajednice.

Usamljenost je najgori dio starenja, a ne bol i boljetice, ne ćudljiva crijeva i zadihanost nakon uspona po stubama preko kojih si s dvadeset godina mogao preletjeti – usamljenost.
S. King

Star si tek kad sažaljenje zamijeni snove
M. J. Zagorka  

Najsigurniji znak starenja je usamljenost.
Bronson Alcot

Pod pojmom starenja u demografskom smislu podrazumijeva se proces povećanja stanovništva starijeg od 65 godina u ukupnom stanovništvu (Wertheimer Baletić, (2001.), dok se starim stanovništvom smatra ono čije je učešće starijih od 65 godina više od 7%.   Da je hrvatsko stanovništvo pod dugotrajnim procesom starenja, vidljivo je iz brojnih pokazatelja starenja stanovništva. Indeks starenja (omjer broja starijih od 60 i mlađih od 19 godina) i koeficijent starosti (udio starijih od 60) već su u popisu 1971. prešli kritične vrijednosti od 40, odnosno 12 posto, a u 2011. indeks starenja iznosio je 115, a koeficijent starosti 24,1 posto.

U Popisu 2011. broj starijih od 65 prvi je put premašio broj mlađih od 14 godina – udio starijih od 65 iznosio je 17,7, a mlađih od 14 godina 15,2 posto. Uočen je i porast vrlo visoke životne dobi, pa je, primjerice, udio stanovništva starijega od 80 godina prije dvije godine iznosio 3,9 posto, dok je 1953. iznosio samo 0,8 posto.   Procjenjuje se da će se 2050 godine udjel starijih kretati oko 30%. Tijekom zadnjih 50 godina u Europi je broj starijih osoba od 65 godina više nego udvostručen, s 46 milijuna porastao je na 112 milijuna, te je njihov udio porastao s 8% na 14%.  

Specifična obilježja starenja uključuju prisutnost većeg stupnja ovisnosti o drugima, nemogućnost samostalnog zadovoljavanja bioloških i socijalnih potreba, postepeno smirenje aktivnosti, slabljenje tjelesnih i duševnih sposobnosti uz povećani rizik izloženosti bolesti i invalidnosti. Proces starenja karakterizira pojava specifičnih problema kao što je usamljenost i strah uz čestu ekonomsku ovisnost i društvenu marginalizaciju. Na porast udjela starijeg stanovništva utječu dva ključna faktora, izrazito niske stope nataliteta i produženje očekivanog trajanja života.

U Hrvatskoj je prosječno očekivano trajanje života u 2000. godini za muškarce iznosilo 70,1 a za žene 77, 3 godine ( Puljiz, 2005.), što je za oko 5 godina kraći životni vijek od prosjeka EU.   Mentalno zdravlje je ravnoteža između socijalnih, fizičkih i duhovnih aspekata života. Ono je više od odsustva bolesti, te je od vitalnog značenja za pojedinca, obitelj i društvo. Mentalno zdravlje je stanje blagostanja u kojemu pojedinac ostvaruje svoje sposobnosti, uspješno rješava uobičajene životne teme radi produktivno i sposoban je dati doprinos zajednici.

Starije osobe izložene su stalnoj prijetnji osamljenosti, sa slabijim socijalnim kontaktima, narušenog zdravlja uz propadanje kognitivnih funkcija. Upravo su mentalni poremećaji jedan od najčešćih razloga za njihovo umirovljenje. Prevalencija demencije kod starijih osoba izuzetno je visoka: 5% kod sedamdesetogodišnjaka; 10% kod osamdesetogodišnjaka te čak 20% kod devedesetogodišnjaka. Prevalencija depresije kod starijih osoba kreće se oko 20%. Prema istraživanjima, više od polovine starijih osoba osjeća se ponekad ili često usamljeno s čestim tjeskobnim fazama.

 

  • psihološke patnje, obično vezane uz razne životne situacije, događaje i probleme
  • česte mentalne poremećaje (npr. depresiju, anksiozne poremećaje)
  • teške mentalne poremećaje sa smetnjama percepcije, vjerovanja i misaonih procesa (psihoze)
  • ovisnosti (pretjerana konzumacija i ovisnost o alkoholu, drogama i duhanu)
  • poremećaje ličnosti koji hendikepiraju pojedinca i/ili druge osobe
  • progresivne organske bolesti mozga (demencija).

U Hrvatskoj se skupina mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja nalazila 2002. godine na sedmom mjestu uzroka bolničkog liječenja s 38.804 hospitalizacije ili 7,0% u ukupnom broju hospitalizacija, dok se po broju dana bolničkog liječenja nalazi na prvom mjestu s više od 1.700.000 dana i udjelom od 25,5% u ukupnom broju dana bolničkog liječenja u Hrvatskoj.   U tom smislu, i ovaj projekt s glavnim ciljem psihosocijalne potpore starijima, ima ulogu ne samo promovirati važnost mentalnog zdravlja starijih osoba, već neposredno utjecati na poboljšanje njihove kvalitete življenja, te dati značajni doprinos i pomoć poboljšanju njihovog zdravstvenog i psihosocijalnog položaja te povećati njihovu socijalnu uključenost.  

Projekt je financijski potpomognut od strane Grada Zagreba Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Usudila bih se činiti više pograšaka sljedeći put.
Opustila bih se. Bila bih savitljivija.
Bila bih šašavija nego ovaj put.
Manje toga bih shvaćala ozbiljno.
Više bih riskirala.
Više bih putovala.
Uspela bih se na više planina i preplivala više rijeka.
Jela bih više sladoleda, a manje graha.

Vjerojatno bih imala više pravih problema,
ali bih imala manje izmišljenih.

Znate, ja sam jedna od onih koji žive razumno
i pametno sat za satom, dan za danom.

O, i ja sam imala ‘svojih trenutaka’ i ako bih mogla sve ponoviti,
takvih bi trenutaka bilo više.
Zapravo, trudila bih se da nemam ništa drugo. Samo trenutke.

Jedan po jedan, umjesto da živim toliko
godina unaprijed svaki dan.

Bila sam jedna od onih osoba koje nikada ne idu nikamo
bez termometra, termofora, kabanice i padobrana..

Kada bih mogla ponovno proživjeti život, počela bih hodati bosa
u rano proljeće i ostala tako sve do kasne jeseni.

Kad bih mogla sve to ponoviti, putovala bih s manje prtljage.
češće bih odlazila na ples.
češće bih se vrtjela na ringišpilu.
češće bih brala tratinčice.


Nadine Stair – 81.g