Povezanost – Ja sam, dakle mi (je)smo

Društvo za socijalnu podršku dana 16.3.2021. obilježilo je Svjetski dan socijalnog rada povodom čega je održana virtualna panel rasprava pod nazivom Povezanost – Ja sam, dakle mi (je)smo. Glavni cilj ovogodišnje panel rasprave bio je osvijestiti važnost socijalnog rada kao učinkovitog mehanizma u prevladavanju teškoća i jačanja otpornosti društvene zajednice u kriznim situacijama.

Panelisti su bili Tatjana Brozić Perić (Dom za starije osobe Trešnjevka), Ivan Ćelić (Klinika za psihijatriju Vrapče), Jasna Jurčević (Centar za socijalnu skrb Zagreb Podružnica Donji Grad) i Jasna Lesički (Centar za rehabilitaciju Stančić).

Panel raspravu otvorila je Katarina Radat, moderatorica koja je u pozdravnom govoru istaknula važnost postojanja socijalnog rada kao profesije u kriznim situacijama posebno istaknuvši pandedemiju COVID-19 virusa te potresa koji je pogodio Republiku Hrvatsku.

Tijekom rasprave dotakli su se tema vezanih uz aktualiziran problem kršenja prava osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi tijekom primjene epidemioloških mjera u domovima i ustanovama pri čemu su panelisti naglasili razumijevanje ove populacije s obzirom na novonastale okolnosti i potrebu zaštite zdravlja. Naglašena je zahtjevna, ali dobra provedba reorganizacije rada u domovima za starije osobe, ustanovama koje skrbe za osobe s invaliditetom ali i centrima za socijalnu skrb što je doprinijelo suzbijanju širenja bolesti. Naglašena je velika važnost razvijanja psihijatrije u zajednici te promicanja i očuvanja mentalnog zdravlja kako korisnika tako i profesionalaca. Tijekom panel rasprave prilika je bila za prikaz iskustva rada s pojedinom kategorijom korisnika u vrijeme pandemije i potresa, izazovima s kojima su se susretali stručnjaci, pri čemu je naglašena važnost primjene socijalnog rada u kojoj su veliku ulogu imale profesija socijalnog rada, ali i ostale pomažuće profesije u kriznim situacijama kao što je ova trenutna pandemija virusa COVID-19 i mnogobrojne posljedice razornih potresa.

Ravnateljica Doma za starije osobe Trešnjevka Tatjana Brozić Perić, dipl.jur. istaknula je neke od glavnih promjena koje su se odvijale u organizaciji i načinu rada domova za strije osobe obzirom da se nastupanjem epidemiološke situacije posebno naglašavala potreba zaštite starije populacije, koja je definirana kao visoko rizična populacija u društvu u slučaju inficiranja virusom covid-19, a područje socijalnog rada velikim djelom pokriva upravo zaštitu i skrb starije populacije. Epidemiološke preporuke zahtijevale su nov način rada koji je bio izazovan ne samo za djelatnike domova nego i za same korisnike. Kao glavni problemi istaknuli su se zabrane posjeta, izlazaka van prostora doma, prekinute su interaktivne aktivnosti, organizacija smjenskog rada te regulacija ulazaka-izlazaka iz doma.

Dr.sc. Ivan Ćelić, psihijatar u Klinici za psihijatriju Vrapče ukazao je na procese narušavanja mentalnog zdravlja u općoj populaciji tijekom pandemije. Naglasio je kako je trenutna neizvjesna situacija plodno tlo za razvoj psihičkih smetnji, a kod određenih osoba može rezultirati iskazivanjem psihičkih poremećaja. Socijalna distanca je preporuka zaštite fizičkog zdravlja u vrijeme pandemije, no upravo izolacija i distanciranje su suprotnost onoga što se inače preporuča osobama kod kojih postoji rizik razvoja psihičkih smetnji (gdje posebno rizičnu skupinu predstavljaju osobe koje boluju od shizofrenije). Istaknuo je također važnost razvijanja „psihijatrije u zajednici“ te naglasio kako je veliki korak u tom smjeru napravila upravo Klinika za psihijatriju Vrapče ušavši u mrežu telepsihijatrijskih centara gdje su započeli pružanje skrbi putem udaljenih veza kako osobama s duševnim smetnjama, tako i svima ostalima.

Predstojnica podružnice Donji grad Centra za socijalnu skrb Zagreb Jasna Jurčević, dipl.soc.rad naglasila je specifičnosti utjecaja pandemije i potresa na populaciju korisnika Centra te izazovima s kojima su se suočili djelatnici Centra obzirom da je zgrada Centra bitno stradala u potresu. Istaknula je kako Centri ne posjeduju plan postupanja u izvanrednim situacijama niti krizni komunikacijski plan za vrijeme prirodnih i drugih katastrofa, no dugogodišnje iskustvo i aktivan pristup u rješavanju problema bio je glavna nit vodilja za izvršavanje obveza samog Centra prema korisnicima. Naglašava kako je porastao broj osoba koje su se obratile za pomoć a kao posebne skupine ističu se osobe koje su ostale bez posla uslijed pandemije COVID-19, a kojima je nakon razornog potresa oštećena i imovina. Istaknula je i kategoriju korisnika roditelje koji ne uspijevaju ostvariti kontakt s djecom, beskućnike te osobe starije životne dobi.

Jasna Lesički, dipl.soc.rad, dopredsjednica Društva za socijalnu podršku i dugogodišnja zaposlenica Centra za rehabilitaciju Stančić istaknula je kako su osobe s invaliditetom također visoko rizična skupina u pandemiji COVID-19 virusa te se upravo zbog toga javlja etička dvojba oko koje se dosta razgovaralo u društvu ali i među stručnjacima kako zaštiti zdravlje osoba s invaliditetom bez narušavanja njihovih prava, uzevši u obzir činjenicu da im je bilo ograničeno kretanje, druženje i prisustvovanje aktivnostima u zajednici. Lesički vidi jedno od mogućih rješenja u individualiziranom pristupu osobama, što znači da je potrebno sve dane upute i preporuke prilagoditi pojedincu i upravo socijalne radnike, psihologe i ostale stručnjake pomažućih profesija vidi kao ključne dionike u prevladavanju kriznih situacija.

Socijalni radnici, psiholozi, psihijatri te ostali stručnjaci pomažućih i zdravstvenih profesija ključni su akteri koji svojim vještinama, znanjem i iskustvom mogu doprinijeti boljitku zajednice. Posjeduju kompetencije za rad u kriznim situacijama, a pružanjem psihosocijalne podrške i jačanjem mehanizama zaštite pomažu zajednici da se uhvati u koštac s raznim nepovoljnim situacijama kao što su, u ovom slučaju, pandemija virusa i učestalo podrhtavanje tla na području Republike Hrvatske.