Održana VI. Škola modernih tehnologija

U organizaciji Društva za socijalnu podršku tijekom protekla tri dana, od 05.-07.10.2021. godine održana je 6. Škola modernih tehnologija, edukacija stručnjaka o prednostima i rizicima korištenja modernih tehnologija uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Ovogodišnja Škola modernih tehnologija okupila je niz eksperta iz visoko-obrazovnih institucija, odvjetništva, Ministarstva unutarnjih poslova RH, socijalne skrbi, nevladinih organizacija koji se bave implementacijom i problematikom korištenja modernih tehnologija u svakodnevnom radu. Škola modernih tehnologija bila je koncipirana na predavanjima, radionicama i raspravama kao i prikazu praktične primjene korištenja modernih tehnologija u preventivnom, tretmanskom i istraživačkom području.

PRVI DAN – O digitalnim dobrobitima i on line istraživanjima

Prvi dan škole započeo je plenarnim izlaganjem Izv. prof. Lucije Vejmelke koja je održala predavanje pod nazivom „Digitalna dobrobit, iskustva i rizici digitalnog odrastanja“ u kojem je naglasila kako pojam digitalne dobrobiti obuhvaća nekoliko aspekata. Posebno je istaknula pojam digitalnog djetinjstva objašnjavajući kako su djeca današnjih generacija navikla dobiti brzu i fleksibilnu informaciju bez puno čekanja. Objašnjava kako djeca upravo veliki broj svojih potreba zadovoljavaju preko Interneta i društvenih mreža uslijed čega je potrebno ulagati dodatne napore u stvaranje preventivnih programa jer se 30-50 % djece nalazi u skupini onih koji se rizično ponašanju u online svijetu. Istaknula je i činjenicu kako prekomjerno korištenje Interneta ne označava i digitalnu pismenost.

Plenarno predavanje održao je doc. dr. sc. Miroslav Rajter pod nazivom „Kako koristiti suvremene tehnologije za istraživanja u socijalnom radu“. Tijekom izlaganja osvrnuo se na glavne probleme tijekom provođenja istraživanja koja se odnose na slabu reprezentativnost te skupoću izvedbe istih. Naglasio je kako veliki problem predstavlja i donošenje zaključaka na temelju prosjeka jer prosjek ne predstavlja cjelokupan i pravi uzorak, pa se postavlja pitanje što s onim korisnicima koji odudaraju od prosjeka? Sudionici ovogodišnje Škole sudjelovali su i u praktičnoj primjeni izrade upitnika za istraživanja korištenjem Google sučelja za izradu upitnika i time stekli osnovna znanja za provođenje istraživanja. Upoznavanje s korištenjem Google alata i njihovih specifičnosti sudionici su stekli preduvjete za provođenje nekog budućeg upitnika.

DRUGI DAN – Izgradnja privatnog i profesionalnog kredibiliteta na društvenim mrežama

Na ovogodišnjoj Školi  sudjelovala je i predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova Anita Matijević koja je kroz predavanje „Zlouporabe modernih tehnologija i kriminalitet“ naglasila porast kaznenih djela vezanih uz pornografiju te da postoji dobra međunarodna policijska suradnja za otkrivanje žrtvi ovih kaznenih djela. Pozitivan pomak predstavlja izmjena kaznenog zakona gdje je uvedena nova odredba koja se odnosi na zlouporabu snimke spolnog eksplicitnog sadržaja. Ističe kako je društvena mreža Facebook i dalje početna točka putem kojeg počinitelji stupaju u kontakt sa žrtvama te da postoje dvije vrste počinitelja. Prvu skupinu čine oni koji se fokusiraju na žrtvu te žele ispuniti svoj cilj, dok u drugu skupinu spadaju oni koji „bace mrežu“ bez cilja na specifičnu žrtvu. Naglasila je kako postoje različiti preventivni programi no oni nisu dovoljni kao alat zaštite jer je sve veći broj mladih koji dobrovoljno i svjesno ulaze u rizična ponašanja.

Iva Jovović održala je drugo predavanje pod nazivom „Iskustva mladih na Internetu“ u okviru kojeg je predstavila rezultate istraživanja o znanju i iskustvima mladih o uporabi Interneta. Istraživanje je pokazalo kako veća znanja o tome gdje žrtve mogu pronaći pomoć imaju djevojke u odnosu na mladiće i, što je zanimljivo, mlađi ispitanici te očito i to postaje dio njihovog obrazovanja. Ovo istraživanje je pokazatelj da bi se mlade osobe u slučajevima da se one nađu u ulogama žrtvi nasilja na Internetu za pomoć obratile puno češće neformalnim izvorima podrške. Pri tome na prvom mjestu su tu roditelji, a potom prijatelji. Istaknula je kako na ukupnom uzorku ispitanika, možemo zaključiti da postoji nekoliko zaštitnih čimbenika kada je riječ o prevenciji Cyberbullinga. Prije svega, mladi su u velikoj mjeri upoznati s ovim fenomenom te izražavaju potrebu da se o temi govori sve više što ukazuje da su svjesni problematike. Osjećaju da bi mogli u velikoj mjeri pomoći prijatelju/ici koji se nađu u takvoj situaciji, i u tim slučajevima su skloni formalnim izvorima podrške.

Stručni tima Centra za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“ u sastavu Jelena Grabovac, Anita Budimir, Brigita Jerić održale su predavanje pod nazivom „Moderne tehnologije u funkciji inovativnih pristupa edukacije i rehabilitacije u Centru “Slava Raškaj” u okviru kojeg su govorile o izazovima rada s učenicima Centra Slava Raškaj u online okruženju te pobliže opisale načine i tehnike koje su koristile u svladavanju prepreka otežanog rada. Korištenjem alata moderne tehnologije (web stranice, fb stranice, platformi za učenje) s učenicima su razmjenjivale nastavne materijalne te su istaknule kako je ovakav način rada bio zahtjevan kako njima, tako i učenicima zbog različitih razina informatičkog znanja među učenicima (nekim učenicima je bilo lako se prilagoditi, dok su s drugim morali više raditi da uspiju svladati gradivo).

Katarina Radat kroz predavanje pod nazivom „Proces savjetovanja u terapijskim grupama primjenom modernih tehnologija“ osvrnula se na specifičnosti savjetovanja primjenom modernih tehnologija kroz primjere dobre prakse rada s korisnicima u grupnom i individualnom on line savjetovanju. Vrlo brzo organiziranje stručnjaka i preusmjeravanje savjetodavnog rada primjenom modernih tehnologija bilo je ključno za nastavljanje procesa savjetovanja tijekom loc downa no pokazalo se kako je imalo veliki utjecaj na važnost očuvanja mentalnog zdravlja tijekom pandemije. Predstavila je konkretne digitalne alate i aplikacije koje mogu biti učinkovite u virtualnom terapijskom grupnom i individualnom radu.

Kristijan Sedak, profesor s Katoličkog sveučilišta održao je plenarno predavanje „Što se dogodilo sa Post Covid komunikacijom“ te radionicu „E-profesionalizam u pružanju socijalne podrške“. Uz aktivno sudjelovanje svih sudionika tijekom izlaganja i radionice istaknuo je kako se ponašanje u skladu s profesionalnim i etičkim standardima procjenjuje kroz 10 komponentni (profesionalna kompetencija, iskrenost u odnosu s korisnikom, povjerljivost u odnosu, održavanje odgovarajućeg odnosa s korisnikom, unaprjeđenje kvalitete skrbi, unaprjeđenje dostupnosti skrbi, pravedna distribucija resursa, znanstveno utemeljeno znanje, održavanje povjerenja, profesionalna odgovornost). Nadalje istaknuo je kako se društvene mreže koriste kao alat za unaprjeđenje dijeljenja informacija te da je proces cijelo-životnog učenja potpomognut društvenim mrežama. Posebno je istaknuto kako sadržaj na društvenim mrežama ima utjecaj na privatni i profesionalni kredibilitet i reputaciju, da je nejasna granica privatnog i profesionalnog te da postoji opasnost od pretjerane samo-ekspresije na društvenim mrežama.

TREĆI DAN – Implementacija modernih tehnologija u praksi

Treći, ujedno i zadnji, dan započeo je izlaganjem odvjetnice Helene Kovačić Lijović, „Implementacija modernih tehnologija u postupcima zaštite osoba s duševnim smetnjama.“ Tijekom proteklog perioda pandemije došlo je do primjene modernih tehnologija i u postupcima pred sudovima te je predstavila iskustva u zastupanju osoba s duševnim smetnjama u navedenim postupcima. Istaknula je kako moderne tehnologije imaju puno prednosti u procesima zaštite osoba s duševnim smetnjama (brzina dostave i komunikacije, manji troškovi, veća zaštita prava) no da su postojeći resursi koji se nude nedovoljno iskorišteni. Koriste se priručni alati koji dovode u pitanja zakonitost postupanja i zaštitu osobnih podataka te bi širim korištenjem e-komunikacije uz razvoj platforme za video konferencije unutar navedenog sustava dobili bismo puno efikasniji sustav zaštite osoba s duševnim smetnjama.

Stručni tim iz Udruge Pragma, Nedeljko Marković, Marija Granić i Jelena Adamlje pod nazivom „Edukativni i savjetovateljski rad tijekom pandemije – iskustva udruge Pragma“. U okviru svog izlaganja predstavili su izazove i načine provođenja savjetodavnog rada tijekom pandemije prilikom kojeg su se služili različitim digitalnim alatima kako bi svojim korisnicima i u periodu pandemije bili dostupni. Poseban angažman bio je usmjeren na početcima pandemije kada su se aktivirali prema institucijama na lokalnoj i državnoj razini kako bi potaknuti razmjenu znanja i resursa među stručnjacima. Istaknuli su kako se unutar društva sve češće javlja pojava „Zoomera“ koja predstavlja manjak koncentracije preko digitalnih ekrana.

Monika Nožinić i Monika Vukovojac tijekom svojih predavanja i radionice predstavile su primjer dobrog provođenja socijalnih akcija i osvijestile važnost korištenja društvenih mreža u svrhu vidljivosti rada pojedinih organizacija. Naglasile su kako društvene mreže posjeduju veliki izbor alata (izrada skica, izrada kvizova i igara, kreiranje događaja, centri za oglase) koji mogu unaprijediti profesionalan rad, ali same po sebi mogu biti dobar izvor za širenje socijalnih kontakata. Istaknule su kako je jedan od mogućih načina približavanja korisnicima „story telling“ putem kojeg mi sebe predstavljamo kao rješenje problema te budimo emocije predstavljajući vlastito iskustvo.

Šesta Škola modernih tehnologija završila je integracijom i online evaluacijom iz koje je vidljivo da postoji velik interes za daljnjim edukacijama kroz radionice iz ovog područja, posebno u stjecanju novih znanja, vještina i primjenu konkretnih alata korištenjem modernih tehnologija. Vrlo visoka ukupna ocjena (4,5) pokazatelj je dobrog odabira teme, pripreme kao i potrebe kontinuiteta za daljnjim edukacijama.