Održana najavna konferencija Novi početak

19/09/2019 | Novi početak | Novosti | 179 | |

Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET u partnerstvu s Društvom za socijalnu podršku dana 18.09.2019. godine u Zagrebu u Kući Europe organizirali su najavnu konferenciju projekta Novi početak. Aktivno participiranje konferenciji dali su stručnjaci iz zatvorskog sustava, probacijskog sustava, sustava socijalne skrbi, lokalne zajednice kao i nevladinih organizacija.

Cilj projekta je stvaranje uvjeta za učinkovitiju resocijalizaciju i reintegraciju počinitelja kaznenih djela u društvenu zajednicu. Projektom su predviđene aktivnosti za počinitelje kaznenih djela poput direktnog savjetovališnog rada, kroz poseban naglasak na razvijanje roditeljskih vještina počinitelja kaznenih djela. Projekt će omogućiti savjetovanje bivših počinitelja kaznenih djela o pravima iz područja zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite kao i nizom postojećih socijalnih usluga u zajednici kroz mapu navedenih usluga. Drugi dio aktivnosti bit će usmjeren na stručnjake i predstavnike pružatelja socijalnih usluga u svrhu planiranja učinkovitih i održivih usluga za korisnike u zajednici što je istaknula Iva Jovović dipl.soc.rad., izvršna direktorica Udruge za unapređenje kvalitete življenja LET u uvodnom predstavljanju projekta Novi početak. Naglasila je kako se ideja za projektom Novi početak rodila na konferenciji u okviru projekta Integrirani osuđenici – socijalno pravednije društvo 2017. godine.

Na svečanom otvorenju konferencije prisustvovala je Helena Beus, ravnateljica Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske koja je u pozdravnom govoru istaknula važnost jačanja kapaciteta civilnog društva i korištenja europskih fondova. Izaslanica ministra pravosuđa Vedrana Šimundža-Nikolić, pomoćnica ministra istaknula je ulogu Ministarstva pravosuđa kao tijela izvršene vlasti koje prepoznaje važnost procesa resocijalizacije i reintegracije bivših počinitelja kaznenih djela te je pozvala organizacije civilnog društva da apliciraju na javne natječaje posebno u okviru navedene tematike.

Tijekom plenarnih izlaganja Josipa Maras Babić iz Ministarstva pravosuđa, Uprave za zatvorski sustav i probaciju posebno je naglasila važnost resocijalizacije osuđenika u zatvorskom sustavu te je istaknula kako je uz izvršenje izrečene sudske sankcije svrha izvršavanja kazne zatvora i osposobljavanje za život na slobodi u skladu sa zakonskim i društvenim pravilima. Cilj je kaznu zatvora izvršiti koristeći se rehabilitacijskim procesom kako bi se smanjio broj recidivista ili povratnika u zatvor. Rad, obrazovanje, slobodno vrijeme i aktivnosti su bitne komponente za zatvorenike tijekom izvršavanja kazne zatvora u kojem području organizacije civilnog društva mogu pripomoći i djelovati svojim radom.

Snježana Maloić, voditeljica Odjela za probacijske poslove tijekom i nakon izvršavanja kazne zatvora i uvjetnog otpusta u svome predavanju Reintegracija i resocijalizacija osuđenika na uvjetnom otpustu osvrnula se na važnost rada sa zatvorenicima tijekom i nakon kazne zatvora. Istaknula je kako bi već prvim danom kazne zatvora trebao započeti proces osposobljavanja počinitelja kaznenog djela za funkcionalniji život u zajednici. Prilikom procesa resocijalizacije i reintegracije potrebno je pomoći u izgradnji funkcionalnog načina života kako bi svaki počinitelj kaznenog djela imao mogućnost doprinijeti zajednici i društvu u kojemu se nalazi. Naglasila je važnost održavanja sigurnosti zajednice u koju se bivši počinitelj kaznenog djela vraća kao i važnost zaštite bivših ili potencijalnih žrtvi počinitelja. Osvrnula se na potrebu daljnjeg razvijanja suradnje zatvorskog sustava i sustava probacije kako bi proces resocijalizacije i reintegracije bio što uspješniji i što kvalitetniji.

Mr.sc. Ruža Zelić, dipl.soc.rad., predstojnica Centra za socijalnu skrb Zagreb – Podružnica Susedgrad i Tatjana Brozić Perić, dipl.prav., ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb tijekom predavanja predstavile su ulogu sustava socijalne skrbi u resocijalizaciji osuđenika. Posebno su istaknule problem ne definiranja bivših osuđenika kaznenih djela koji su izvršili kaznu zatvora kao zasebne kategorije korisnika unutar sustava socijalne skrbi. Stoga osobe nakon izvršenja kazne zatvora, prava unutar sustava socijalne skrbi, ostvaruju pod jednakim zakonskim uvjetima kao i svaki građanin Republike Hrvatske. Navedeni zakonski okviri pojedinim korisnicima koji su bili na izvršenju kazne zatvora predstavljaju prepreku za efikasno i učinkovito ostvarivanje pojedinog prava. Istaknule su da bivši zatvorenici u najvećem broju ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu pomoć, zajamčenu minimalnu naknadu, pravo na smještaj uslijed nepovoljnih okolnosti te na doplatak zbog narušenog zdravlja te da postoji nedostatna suradnja između zatvorskih sustava i sustava socijalne skrbi.

Drugi dio konferencije organiziran je panel raspravu na temu Uloga nevladinog sektora u resocijalizaciji osuđenika u zajednicu koju je moderirala Katarina Radat, dipl.soc.rad. Panelisti su bili Zvonimir Penić, načelnik Sektora tretmana Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa, Dijana Todosijev, voditeljica službe u sektoru za probaciju i Marija Orlić, dipl.psih., ravnateljica Doma za starije osobe Peščenica.

Zvonimir Penić je naglasio da trenutno 26 organizacija civilnog društva provode projekte i aktivnosti unutar zatvorskih sustava koje osobama na izvršavanju kazne zatvora značajno podižu kvalitetu života. Primijetio je kako postoji nedostatna zastupljenost programa koji nude sportske aktivnosti, a koje su prijeko potrebne osobama na izvršavanju kazne zatvora. Posebno je istaknut primjer udruga koje pružaju superviziju službenika koji rade s bivšim počiniteljima kaznenih dijela. Dijana Todosijev napomenula je važnost korištenja resursa lokalne zajednice za izvršenje mjere rada za opće dobro. Naznačila je primjere dobre prakse uključivanjem organizacija civilnog društva u provođenje navedene mjere te je istaknula da bivši počinitelji kaznenih djela stvarajući novu socijalnu mrežu osnažuju vlastite potencijale i lakše nalaze posao. Istaknuto je da je korist višestruka, udruge dobivaju besplatnu radnu snagu, a društvena zajednica dobiva aktivnog člana u društvo. Marija Orlić predstavila je Dom za starije i nemoćne Peščenica u kojem uz niz ciljanih aktivnosti provode i mjeru rad za opće dobro čime se počiniteljima kaznenog djela daje mogućnost izvršenja svoje kazne na slobodi pri čemu vraća “dug” zajednici. Tijekom panel rasprave kao jedan od primjera dobre prakse, koji je zaživio u pojedinim europskim zemljama, naveden je program “Kuća na pola puta” namijenjen zatvorenicima koji nemaju osiguran smještaj, nemaju održane kontakte s obitelji te time niti uvjete za samostalan život kako bi se postepeno prilagodili životu na slobodi.

Poslijepodnevni dio konferencije pružio je dinamičnu i interaktivnu radionicu na temu proširenja socijalnih usluga za bivše počinitelje kaznenih djela koju su provele Iva Jovović, dipl.soc.rad., Kristina Majstorić, dipl.soc.rad. i Mateja Cvek, dipl.soc.rad. Radionicom su iskazane potrebe u rješavanju pojedinih problema bivših počinitelja kaznenih djela kao što su nezaposlenost, stigma, beskućništvo te razvijanje roditeljskih vještina. Sudionici su kod problema nezaposlenosti predložili bolje umrežavanje poslodavca i bivših osuđenika. Također, naveli su potrebu za postojanjem aktivnosti poput razvijanja informatičke pismenosti unutar zatvorskih sustava čime bi se povećali izgledi za zapošljavanje. Unutar radionice, naglasak se stavio na mogućnost korištenja Interneta unutar zatvorskog sustava, te je ostalo otvoreno pitanje može li isto doprinijeti dobrobiti osoba na izvršavanju kazne zatvora. Problem stigmatizacije kod osoba koje su bile na izvršenju kazne zatvora sudionici bi pokušali riješiti kroz senzibilizaciju društva putem medija i kampanja u cilju mijenjanja stavova o navedenoj kategoriji građana. Problem beskućništva pokušao bi se eliminirati već spomenutim programom “Kuća na pola puta”, koji bi osobama po izlasku iz zatvorskog sustava osigurao privremeni smještaj. Sudionici konferencije posebno su istaknuli unapređenje suradnje sustava socijalne skrbi, probacije i zatvorskog sustava. Pri razvijanju roditeljskih vještina istaknuta je uloga organizacija civilnog društva koje mogu provoditi programe poput “Škole za roditelje” i savjetovanja, no ostaje otvoreno pitanje na koji način motivirati bivše počinitelje kaznenih djela na dolaske budući da se navedeni susreti baziraju na dobrovoljnim dolascima.

Zaključenje konferencije uslijedilo je zaključcima koji su se temeljili na isticanju bolje umreženosti organizacija civilnog društva s probacijskim i zatvorskim sustavom te sustavom socijalne skrbi kako bi se optimizirala dobrobit bivših počinitelja kaznenih djela. Predloženo je zakonsko definiranje bivših počinitelja kaznenih djela kao posebne kategorije korisnika unutar sustava socijalne skrbi. Pošto u društvu detektiramo manjak kvalitetnih i učinkovitih usluga u zajednicama kojima bi se pospješila integracija i resocijalizacija bivših počinitelja kaznenih djela, potrebno je uključivanje i motiviranje što većeg broja organizacija civilnog društva u aktivan rad s počiniteljima kaznenih djela tijekom i nakon izvršavanja kazne zatvora. Nadalje, potrebna je senzibilizacija samoga društva o problemima i teškoćama s kojima se suočavaju osobe koje su izvršile kaznu zatvora pri povratku u zajednicu te razvijanje socijalnih usluga u zajednici kao što je savjetovanje i pomoć za bržu integraciju u zajednicu nakon izlaska iz zatvorskog sustava, ali i čitav niz programa namijenjen osnaživanju obitelji i jačanju roditeljskih vještina bivših počinitelja kaznenih djela.



 


Projekt Novi početak sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za podršku učinkovitoj resocijalizaciji i reintegraciji počinitelja kaznenih djela u društvenu zajednicu u iznosu od 1.197.216,87 kn.

Sadržaj ove stranice isključiva je odgovornost Društva za socijalnu podršku.

© 2009 – 2019. Društvo za socijalnu podršku. Sva prava pridržana.