2. Škola Modernih tehnologija

U organizaciji Društva za socijalnu podršku od 20. do 22. studenog 2017. godine u Zagrebu održana je 2. Škola modernih tehnologija uz financijsku podršku Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i Hrvatske elektroprivrede.

2. Škola modernih tehnologija okupila je niz stručnjaka iz sustava socijalne skrbi, zdravstvenog sustava, odgojno-obrazovnog sustava te nevladinih organizacija koji u svome poslu usko surađuju s mladim osobama te se svakodnevno susreću s izazovima modernih tehnologija.

Na svečanom otvorenju 2. Škole modernih tehnologija nazočila je gđa. Marinka Bakula Anđelić, izaslanica g. Milana Bandića, gradonačelnika Grada Zagreba koja je istaknula važnost i potrebu kontinuirane edukacije i usvajanja novih znanja i vještina stručnjaka pomažućih profesija iz područja modernih tehnologija. Gđa. Jelena Grabovac, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj” istaknula je da je Centar prepoznao važnost ciljeva i aktivnosti Škole modernih tehnologija te ustupio prostor i opremu za provedbu iste.

PRVI DAN

Prvog dana, u uvodnom plenarnom izlaganju, gost predavač doc. dr. sc. Lucija Vejmelka održala je predavanje pod nazivom “Uloga stručnjaka pomagača u digitalno doba” te radionicu na temu “Etika pomažuće prakse putem modernih tehnologija.” Teorijskim i praktičnim načinom htjelo se ukazati na specifičnosti etike u komunikaciji i radu s korisnicima u virtualnom okruženju i putem modernih tehnologija te na primjenu etičkih standarda u istraživanjima u području pomažuće online prakse.

Predavanje na temu “Izazovi rada s djecom i mladima u digitalno doba” održala je socijalna radnica Katarina Radat u okviru kojeg je iznijela specifičnosti rada s djecom i mladima ukazujući na podatke ESPAD 2015. koji govore da je učestalost korištenja Interneta mladih u Hrvatskoj viša od europskog prosjeka. Katarina Radat je ukazala i na dva rizična ponašanja među mladima – nekontrolirano korištenje modernih tehnologija koje se može razviti do ovisnosti te prisutnosti različitih oblika nasilnog ponašanja među djecom i mladima. Istaknula je specifičnosti rada s mladima naglašavajući svakodnevnu potrebu zaštite osobnih podataka primjenom pravilne komunikacije te pravilnim postupanjem u slučajevima nasilja. Na predavanju je predstavljen i Bontončić ponašanja na Internetu koji možete preuzeti sa naših stranica.


DRUGI DAN

Drugi dan Škole modernih tehnologija započeo je panel raspravom na temu “Moderne tehnologije kao olakšavajući resurs rada”, a panelisti su se dotakli područja primjene modernih tehnologija u obrazovnom sustavu (Goran Hudovsky, Centar za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“), online-savjetovanja (Anamarija Vuić, Hrabri telefon), virtualne kampanje u socijalnim pitanjima (Nedjeljko Marković, udruga Pragma) te zaštite privatnosti na Internetu (Krunoslav Njerš, Podrška). Predavanjem “Mogućnosti online istraživanja u pomažućim profesijama”, doc. dr. sc. Miroslav Rajter naglasio je prednosti, ali i nedostatke provođenja online istraživanja. Tijekom praktičnog dijela nastave, polaznici su podučeni kako napraviti online istraživanje kroz konkrentnu izradu upitnika putem Google obrasca i obradu podataka.


TREĆI DAN

Zadnji dan škole obilježila su predstavljanja aktualnih praksi u području korištenja modernih tehnologija u pomažućim profesijama. Ispred udruge Hrabri telefon, Ana Orlić predstavila je projekt “Hrabri čuvari” koji je usmjeren djeci, nastavnicima i roditeljima, a odnosi se na prevenciju i djelotvornu zaštitu najmlađih od nasilja na Internetu.

Lana Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu predstavila je preliminarne rezultate provedenog EU Kids Online istraživanja o medijskim navikama djece i njihovih roditelja te sigurnosti djece na Internetu, kojim se i Hrvatska uključila u svjetski standard praćenja sigurnosti djece na Internetu. Ispred Centra za nestalu i zlostavljanu djecu sudjelovala je Dubravka Marušić, koja je predstavila projekt Centar za sigurniji Internet usmjeren na preventivno djelovanje i edukaciju učenika, roditelja i nastavnika.

Katarina Radat, Goran Brkić i Lucija Vejmelka predstavili su rezultate istraživanja provedenog u Hrvatskoj koji je vezan uz počinitelje dječje pornografije online. Istaknuli su socio-demografske podatke vezane uz počinitelje kaznenog djela dječje pornografije čiji uzorak u 100% udjelu čine muške osobe prosječne starosti od 41,3 godinu, srednje stručne spreme (65,8%). Istaknuli su da je ovim istraživanjem pokazano da je u 89,4% slučajeva izrečena sankcija kazne zatvora u trajanju do jedne godine u 89,4% ispitanika, a 77,6% je ista zamijenjena s radom za opće dobro.